Snimanje zuba: indikacije i rizik

Snimanje zuba nije opasno samo ukoliko je indikovano, dakle – kao prvo: molim vas, nemojte sami ići da snimite zub, ili zube.
Često nam se događa da pacijent donese neodgovarajući snimak, na sopstvenu inicijativu, pa ga onda vraćamo po još jedan snimak – a o parama da ne govorimo…
Rentgen snimak je pomoćna dijagnostička metoda; dakle – dok ne postanemo vidoviti :), moramo da vidimo “šta ima unutra”.
Ima pacijenata koji ponekad pitaju – “Jel’ baš mora”, pa – mora.
Za mnoge stvari bez snimka nema dalje.
Stomatolog najčešće traži dve vrste snimka: “mali” (retroalveolarni) i “veliki snimak obe vilice” (ortopantomogram, OPT).
Mali snimci su po pravilu oštriji, manje “deformišu” sliku, najčešće se koriste za analizu stanja jednog zuba – onog na koji je centriran tubus kod snimanja.
Dakle, kod npr. lečenja jednog zuba, nije mudro napraviti veliki snimak “da doktor bolje vidi” ili “da vidi sve zube kad se već jednom slika” – jer to nama obično nije od velike koristi.
Veliki snimak obe vilice može biti veoma precizan (ako je digitalni aparat), ali na osnovu njega se analiziraju neke “krupnije” strukture, posmatraju anatomski odnosi (na primer – gde je koren neizniklog umnjaka u odnosu na kanalić u donjoj vilici kojim prolaze nervi i krvni sudovi) i slično.
Dakle, kako na malom snimku ne može da se vidi koliki je stepen resorpcije kosti u obe vilice, tako na velikom snimku ne može sa sigurnošću da se vidi kvalitet lečenja pojedinog zuba.
Kako reče jedan kolega – to vam je kao fotografija celog razreda: svi se vide sasvim lepo, ali je daleko bolji pojedinačan snimak svakog deteta :).
Osim ovih par navedenih vrsta snimaka, koristi se još čitav spektar, u zavisnosti od toga šta se radi i šta stomatolog želi da vidi.
Loši snimci se NE INTERPRETIRAJU.
To je jedno od osnovnih stomatoloških pravila – dakle, nejasan snimak, previše bled, “crnci u tunelu”, sa odsečenim vrhom korena na snimku i sve slično – na osnovu toga se ne postavlja dijagnoza, niti se uopšte kreće u ma kakvu terapiju.
Često nas pitaju i koja je štetnost snimanja zuba… To nekad nije lako reći ako je pacijent već imao neka snimanja, pogotovo CT, recimo.
Stara je doktrina da najviše šteti snimanje koje nema medicinsku indikaciju.
Prvo i osnovno je – ALARA (As Low As Reasonably Achievable).
Generalno gledano, svaki stomatolog bi trebao da ima okvirnu predstavu o tome koliko koje snimanje nosi. Milisivert je jedinica koja se obično koristi za procenu bioloških efekata radijacije, dakle:
Takozvana “background radiation” – koju čovek primi prosto “hodajući unaokolo” je prosečno 2.4 mSv.
Mamogram daje izloženost od 0.7 mSv*.
Rentgenski snimak pluća nosi zračenje od 0.01-0.06 mSv.
OPT snimak daje izloženost od oko 0.09 mSv.
Mali snimak zuba daje mnogostruko manju izloženost nego snimak pluća.
Maksimalna godišnja doza izloženosti zračenju varira od institucije do institucije koja je definiše.
5 mSv je maksimalna godišnja doza za trudnice koje su profesionalno izložene jonizujućem zračenju u USA (Nuclear Regulatory Commission).
Trebalo bi da čovek snimi 20 puta sve zube da bi dosegao dozu koju prima od tzv. kosmičkog zračenja**.
Ovde imate sažeto koje doze primi pacijent kod koje vrste snimanja.
Dakle, nijedno jonizujuće zračenje nije potpuno bezopasno; treba uzeti pažljivo u obzir istoriju pacijenta i njegovo opšte stanje, ali bez tog pomoćnog dijagnostičkog sredstva mnoge stvari ne možemo rešiti.
Za stomatološkog pacijenta je najbitnije da zna da je danas moguće “slikati zub” sa maksimalno redukovanim zračnim poljem, savremenim aparatima sa izuzetnim fokusom i veoma skraćenom ekspozicijom, da može dobiti zaštitu, i da će sve biti u redu – sa pravim indikacijama.
……….
*Pattison JE, Bachmann DJ, Beddoe AH. Gamma Dosimetry at Surfaces of Cylindrical Containers. Journal of Radiological Protection. 1996;16(4):249-261.
* *Frederiksen NL. X-Rays: What is the Risk? Texas Dental Journal. 1995;112(2):68-72.
Ilustracije:
http://enel.pl/en/offer/corporate/scope-of-services/dental-treatment.html
https://www.oecd-nea.org/rp/reports/1994/rp.html
Većinu znam ali delim dalje za ostatal populacije!
Gde god mrdnem grdna od stomatologije pobeći ne mogu! :evil:
Ja sam iz Makedonije. Proslu godinu u Dekemvri 2017 snimao sam na rendgen u Makedonije moj zub br. 6 gorne vilice sa leve strane (26) koji je dilimicno malo skrshen i ima rupu u njega i doktor-stomatolog mi je rekao da se nemoze popraviti da je zivac unishten i preporucuje da ga izvadim a ja ne hocu da ga izvadim, ondak doktor mi je rekao da moze da pokusha da ga zatvori-plombira i da se daje antibiotik ali postoi rizik da dobijem otok i onda mora da se izvadi. Od januari do Juni 2018 sam zivio u Njemackoj i tamo dam bio na doktor ali ni sam poneo sa mnom rentgenski snimak i opet su mi ga snimili na rentgen i sum i rekli da nemogu da ga poprave u ta ordinacija gde sam bio. Sam trenutno zivim u Nizozemskoj i tu sam bio na stomatolog i opet i tu su mi snimili raj zub (26) sarentgen i su mi rekli da ako ga poprave da koshta 400 Eura i to je mnogo pare.
Sad hocu da ve pitam dali ima opasnost po moje zdravje od zracenje, shta sam 3 puta na rentgen snimio moj isiti zub.
Nadam se da ce mi odgovorite,
Sashe Mitrev
Poštovanje,
kako vidite iz teksta – čovek koji nije ranije izlagan zračenju može godišnje da napravi dvadesetak snimaka obe vilice, i još je u bezbednoj zoni. Srećno.