8 Mitova o prevenciji karijesa kod odraslih

Većina odraslih pacijenata je vrlo iznenađena kad dođe do nastanka novog karijesa, a “zube peru redovno”.

Događa se da nam je ponekad vrlo teško objasniti da je karijes multikauzalno oboljenje – dakle, da može imati 1001 uzrok; verovanja na koja najčešće nailazimo su sledeća:

PRVI MIT.
Deca imaju najveći rizik za nastanak karijesa.

Karijes kod dece je daleko najčešće od svih oboljenja u dečjem uzrastu [2, 3]- ali veći rizik imaju stariji odrasli.

Podaci pokazuju da stariji od 65 godina imaju veći rizik za nastanak karijesa od dece starosti do 14 godina koja žive u područjima bez fluorisane vode [4, 5].

Visok rizik za nastanak karijesa odrasli imaju načešće iz sledećih razloga:
– zbog drugih oboljenja i stanja i pratećih lekova, npr. suva usta,
– zbog povlačenja desni koje otkriva cementom prekriven koren; cement je daleko osetljiviji na štetna delovanja iz usne duplje,
– zbog prisustva protetskih radova,
– zbog teškoća u održavanju pravilne higijene (motorički problemi, slabiji vid i sl.)[6-10].

DRUGI MIT.
Uredno pranje zuba i korišćenje konca za zube značajno umanjuju rizik za nastanak karijesa kod odraslih.

Ovo nije potpuno tačno.

Pre pojave i primene CAMBRA protokola (2007.) [12], stomatolozi su preporučivali četkanje zuba i konac kao primarne u borbi protiv karijesa.

Normalno – zbog toga što u nastanku karijesa ozbiljan značaj imaju bakterije tipa Streptococcus mutans i Lactobacillus, te se njihovim uklanjanjem rizik smanjuje.

Ovo stoji samo donekle, jer su bakterije i plak samo jedan od uzročnih faktora.

Kod odraslih osoba – suvoća usta (uzrokovana npr. lekovima protiv povišenog pritiska) doprinosi nastanku debljih, lepljivih naslaga na zubima, koje nije lako ukloniti ni četkicom – a ne koncem.

Drugim rečima, odrasli bi trebalo da primenjuju i “tuš za zube” (waterpik), i interdentalne četkice, i konac, i to sve da bude birano i izbalansirano prema pojedinom pacijentu [13-18].

Uz napomenu da važe svi faktori rizika pobrojani u prvom stavu.

TREĆI MIT.
Pranje proteza četkicom posle svakog obroka značajno doprinosi smanjenju rizika od nastanka karijesa.

Prvo, pranje proteze nije sasvim dovoljno.
Idealna varijanta je neki aparatić za čišćenje kamenca i naslaga sa proteza ( u USA postoje aparatići sa sertifikatom ADA).

No, to nije kraj.

Treba pažljivo očetkati i jezik i tkiva na koje naleže proteza, a toga su pacijenti retko svesni.

Kod pacijenata koji su u osetljivim grupacijama (sa hroničnim oboljenjima, posle kardiohirurških intervencija i sl.) pažljivo i redovno, sistematično održavanje oralne higijene umnogome smanjuje rizik za npr. nastanak bakterijske upale pluća (druga najčešća infekcija stečena u USA bolnicama [19, 20, 22]).

ČETVRTI MIT.
Suvoća usta nije od posebnog značaja.

E, neće biti.
Kserostomija je veoma značajan faktor rizika – jer manjak pljuvačke (između ostalog) stvara sredinu visoke kiselosti [6, 8-10].

Pljuvačka je prirodan odbrambeni mehanizam u usnoj duplji; obezbeđuje sredinu koja je bogata kalcijumom, fosfatima i puferima (materije koje neutrališu kiselost u usnoj duplji).

Bez odgovarajuće količine pljuvačke, povećan je rizik od demineralizacije [1, 6, 8-10].

Pošto čitav niz lekova kao propratni efekat ima suvoću usta, potrebno je podrobnije ispitati pacijenta.
Lekovi koji mogu uzrokovati kserostomiju su najčešće [6, 8, 23]:
– protiv povišenog pritiska,
– antidepresivi,
– neka sredstva protiv bolova,
– diuretici,
– antihistaminici (lekovi protiv raznih alergijskih reakcija).

PETI MIT.
Zdravo se hranim, odakle mi karijes?

Greška – odrasli pacijenti zbog načina ishrane mogu imati poprilične probleme.
Ljudi koji se hrane makrobiotski – često lome i zube i plombe (semenke).

Ljudi koji se zdravo hrane često imaju neke nimalo zdrave navike koji nisu sasvim svesni: uz računar mnogi imaju običaj da pijuckaju Koka-kolu – uništava gleđ isto kao i na mladima; ljudi sa kserostomijom obično žvaću žvake, jedu bombone… Jer im unos šećera automatski podstiče lučenje pljuvačke [26, 27].

ŠESTI MIT.
Mnogi pacijenti (pa i stomatolozi) veruju da fluoridi značajno doprinose smanjenju verovatnoće za nastanak karijesa.

Fluor, sam po sebi – ne.
Za remineralizaciju gleđi su neophodni i kalcijum i fosfor [28, 29].

SEDMI MIT.
Profesionalna aplikacija preparata fluora je rezervisana samo za decu.

Prema važećim standardima ADA, profesionalna aplikacija preparata fluora se preporučuje i odraslima koji imaju umeren i viši rizik od nastanka karijesa [34].

OSMI MIT.
Redovna kontrola i promptna sanacija malih karijesa predstavljaju najbolju strategiju.

Ovo se danas smatra zastarelim pristupom.
Danas se odgovarajućim protokolima evaluira rizik, radi se na njegovom umanjenju – pacijent se reedukuje, početni karijesi se prate (bitewing snimcima, recimo) na 3, 6 i 12 meseci [19, 35].

Ako nije moguće korigovati faktore rizika, a stanje sitnih karioznih lezija se ne poboljšava ni 4 nedelje posle remineralizacione terapije, karijes napreduje…
…ONDA se zub popravlja [35].

Naravno, za ovo je potrebna savršena saradnja sa pacijentom.

 
Ilustracija: melbourne-businessdirectory.com

 
Literatura:
http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/17452559
http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC2880818/
http://www.nature.com/ebd/journal/v8/n3/full/6400506a.html
http://www.rdhmag.com/etc/medialib/new-lib/rdh/site-images/volume-31/issue-10/1110RDH095-109.pdf

1. Young D, Buchanan P, Lubman R, Norton- Badway N. New directions in interorganizational collaboration in dentistry: the CAMBRA coalition model. J Dent Educ. 2007;71:595-600.
2. US Department of Health and Human Services. A National Call to Action to Promote Oral Health. Rockville, Md: National Institute of Dental and Craniofacial Research; 2003. Publication 03-5303.
3. Kagihara L, Niederhauser V, Stark M. Assessment, management, and prevention of early childhood caries. J Am Acad Nurse Pract. 2009;21:1-10.
4. National Institute of Dental and Craniofacial Research. Dental caries in Seniors. Available at: www.nidcr.nih.gov/DataStatistics/FindDataByTopic/DentalCaries/DentalCariesSeniors65older. Accessed December 20, 2011.
5. National Institute of Dental and Craniofacial Research. The Magnitude of the Problem. Available from: www.nidcr.nih.gov/Data Statistics/SurgeonGeneral/sgr/chap4.htm. Accessed December 20, 2011.
6. Ettinger R. Oral health and the aging population. J Am Dent Assoc. 2007;138:5S-6S.
7. Carmona R. Ageism in Healthcare: Are Our Nation’s Seniors Receiving Proper Oral Health Care? Remarks before the Special Committee on Aging United States Senate. Available at: www.surgeongeneral.gov/news/testimony/ageism09222003.htm. Accessed December 20, 2011.
8. Turner M, Ship J. Dry mouth and its effects on the oral health of elderly people. J Am Dent Assoc. 2007;138:15S-20S.
9. Leal SC, Bittar J, Portugal A, Falcao DP, Faber J, Zanotta P. Medication in elderly people: its influence on salivary pattern, signs and symptoms of dry mouth. Geriodontology. 2010;27:129-133.
10. Stookey G. The effect of saliva on dental caries. J Am Dent Assoc. 2008;139(Suppl): 11S-17S.
11. Gupta B, Marya CM, Juneja V, Dahiya V. Root caries: an aging problem. The Internet Journal of Dental Science. 2007;5(1).
12. Jenson L, Budenz AW, Featherstone JD, Ramos-Gomez FJ, Spolsky VW, Young DA. Clinical protocols for caries management by risk assessment. J Calif Dent Assoc. 2007;35:714-723.
13. Yankell SL, Shi S, Emling RC. Efficacy and Safety of BrushPicks, a new cleaning aid, compared to the use of Glide floss. J Clin Dent. 2002;13:125-129.
14. Yost KG, Mallatt ME, Liebman J. Interproximal gingivitis and plaque reduction by four inter – dental products. J Clin Dent. 2006;17:79-83.
15. Cronin MJ, Dembling WZ, Cugini M, Thompson MC, Warren PR. A 30-day clinical comparison of a novel interdental cleaning device and dental floss in the reduction of plaque and gingivitis. J Clin Dent. 2005;16:33-37.
16. Warren PR, Chater BV. An overview of established interdental cleaning methods. J Clin Dent. 1996;7:65-69.
17. Eberhard J, Damm S, Freitag S, Albers HK, Jepsen S. Plaque removing capacity of a novel high pressure water irrigator. Am J Dent. 2004;17:199-202.
18. Gorur A, Lyle DM, Schaudinn C, Costerton JW. Biofilm removal with a dental water jet. Compend Contin Educ Dent. 2009;30:1:1-6. J Periodontol. 2006;77:1421-1429.
19. Iregui MG, Kollef MH. Ventilator-associated pneumonia complicating the acute respiratory distress syndrome. Semin Respir Crit Care Med. 2001;22:317-326.
20. Scannapieco F. Pneumonia in nonambulatory patients. J Am Dent Assoc. 2006; 137(Suppl): 21S-25S.
21. Scannapieco F. Role of oral bacteria in respiratory infection. J Periodont. 1999; 70: 793-802.
22. Limeback H. Implications of oral infections on systemic diseases in the institutionalized elderly with a special focus on pneumonia. Ann Periodont. 2002;3:125-129.
23. Scully C, Ettinger RL. The influence of systemic diseases on oral health care in older adults. J Am Dent Assoc. 2007;138:7S-13S.
24. Wick JY. Xerostomia: causes and treatment. Consult Pharm. 2007;22:985-992.
25. Zunt S. The importance of saliva. Dimensions of Dental Hygiene. 2006;4:28-29.
26. Guggenheimer J, Moore P. Xerostomia, etiology, recognition, and treatment. J Am Dent Assoc. 2003;134:61-69.
27. Quandt SA, Savoca M, Leng X, et al. Dry mouth and dietary quality in older adults in North Carolina. J Am Geriatr Soc. 2011;59:439-445.
28. Featherstone JDB. Remineralization, the natural caries repair process-the need for new approaches. Adv Dent Res. 2009;21:4-7.
29. Karlinsey R, Mackey A. Solid-state preparation and dental application of an organically modified calcium phosphate. J Mater Sci. 2008; 44:346-349.
30. Tung MS, Eichmiller FC. ACP for tooth mineralization compendium. Cont Educ Dent. 2004;9:9-13.
31. Cochrane NJ, Saranathan S, Cai F, Cross KJ, Reynolds EC. Enamel subsurface lesion remineralization with casein phosphopeptide stabilised solution of calcium, phosphate and fluoride. Caries Res. 2008;42:88-97.
32. Schemehorn BR, Orban JC, Wood GD, Fischer GM, Winston AE. Remineralization by fluoride enhanced with calcium and phosphate ingredients. J Clin Dent. 1999;10: 13-16.
33. Zhang F, Zhu M, She W. A study on the cariogenic bacteria of plaque on abutment teeth of casting and wrought wire clasp removable partial dentures. Zhonghua Kou Qiang Yi Xue Za Ahi. 1999;34:37-39.
34. American Dental Association Council on Scientific Affairs. Professionally applied topical fluoride: evidence-based clinical recommendations. J Dent Educ. 2007; 71:393-402.
35. Spolsky V, Black B, Jenson L. Products-old, new and emerging. J Calif Dental Assoc. 2007;35:724-737.
36. Rothen M. The wonder of xylitol. Dimensions of Dental Hygiene. 2005;3:18-20.